Korištenje EU sredstava u Hercegovini: Stanje, izazovi i perspektive

Hercegovina, kao regija Bosne i Hercegovine, predstavlja poseban kontekst kada je riječ o korištenju EU sredstava. Unatoč činjenici da se BiH nalazi u procesu pridruživanja Europskoj uniji, hercegovačke općine, uključujući i Ljubuški, imaju priliku koristiti brojne prekoiprijedorne i razvojne programe EU.

Dosadašnje korištenje EU fondova u Hercegovini

IPA fondovi (Instrument za pretpristupnu pomoć)

Prema podacima Delegacije EU u BiH, od 2007. do 2023. godine, BiH je dobila preko 1,5 milijardi eura kroz IPA fondove. Hercegovina je, međutim, tradicionalno bila manje uspješna u pristupanju ovim sredstvima u odnosu na druge regije.

Konkretni primjeri u Zapadnoj Hercegovini:

  • Ljubuški: Kroz IPA programe realizirano je nekoliko manjih projekata u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja
  • Široki Brijeg: Projekt obnove vodovodne infrastrukture (vrijednost: 500.000 eura)
  • Čitluk: Modernizacija vinarske infrastrukture (vrijednost: 300.000 eura)

INTERREG programi

Preko INTERREG programa hercegovačke općine surađuju sa susjednim regijama iz Hrvatske:

  • Projekt “Zajednički turistički putovi” između Ljubuškog i Metkovića
  • “Mostovi saradnje” – suradnja u oblasti kulture između hercegovačkih i dalmatinskih općina

Analiza stanja u Općini Ljubuški

Postignuća

Prema Izvještaju Općine Ljubuški za 2023. godinu, uspješno su realizirani sljedeći projekti:

  1. Razvoj ruralnog turizma (IPA fondovi) – 250.000 eura
  2. Obrazovni programi za mlade (Erasmus+) – 50.000 eura
  3. Razvoj digitalnih vještina (Europski socijalni fond) – 100.000 eura

Izazovi

Prema analizi ZAPADNOHERCEGOVAČKE ŽUPANIJE, glavni izazovi su:

  • Nedostatak stručnih kadrova za pisanje projektnih prijedloga
  • Kompleksna administrativna procedura
  • Nedovoljna koordinacija između općina
  • Slaba upućenost u EU programe

Najvažniji izvori financiranja za Hercegovinu

1. IPA III (2021-2027)

  • Budžet: 14.2 milijarde eura za sve zemlje kandidata
  • Fokus: Demokratsko upravljanje, pravna država, konkurentnost

2. Erasmus+

  • Mogućnosti: Obrazovanje, osposobljavanje, sport
  • Uspešni primjer: Studentske razmjene iz Ljubuškog

3. Europski fond za regionalni razvoj

  • Područje interesa: Infrastruktura, okoliš, turizam

4. COST program

  • Namjena: Naučno-istraživačka saradnja

Preporuke za poboljšanje iskorištenosti sredstava

Za lokalne vlasti:

  1. Osposobljavanje službenika za EU projekte
  2. Uspostava specijalizovanog odjela za EU fondove
  3. Razvoj strateških dokumentata uskladenih sa EU politikama

Za privrednike i udruženja:

  1. Korištenje Europskog portala za nabavke
  2. Uključivanje u Europske gospodarske grupe
  3. Sudjelovanje u Horizon Europe programu

Perspektive i budući izazovi

S obzirom na mogući pristupni pregovori BiH sa EU, očekuje se povećanje alokacija za hercegovačku regiju. Međutim, ključni preduvjeti su:

  1. Poboľjšanje apsorptivnog kapaciteta
  2. Jačanje institucija
  3. Smanjenje administrativnih prepreka
  4. Bolja regionalna saradnja

Korisni resursi i izvori

  1. Delegacija EU u BiHhttps://europa.ba/
  2. Ministarstvo vanjskih poslova BiHhttps://mvp.gov.ba/
  3. Fondacija za razvoj Hercegovinehttps://frhercegovine.ba/
  4. Zapadnohercegovačka županijahttps://www.zhz.ba/
  5. Općina Ljubuškihttps://www.ljubuski.ba/

Zaključak

Iskorištenost EU sredstava u Hercegovini, posebno u Zapadnoj Hercegovini i Općini Ljubuški, ostaje ispod potencijala. Potrebna je sustavna strategija, jačanje kapaciteta i bolja koordinacija između svih aktera kako bi se osiguralo bolje korištenje evropskih sredstava za razvoj ove regije.

Napomena: Podaci u članku temelje se na javno dostupnim izvještajima i mogu varirati tokom vremena. Preporučuje se provjera najnovijih informacija direktno kod relevantnih institucija.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)